• Radno Vreme: Pon - Sub 8.00 - 16.00
Vizantijski bulevar 29A, 3. sprat, br.13 18000 Niš, Srbija

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije

Obnovljivi izvori energije predstavljaju neiscrpan prirodan vid energije koja se nalazi svuda oko nas. Pod pojmom obnovljivi izvori energije, podrazumevaju se izvori energije koji se nalaze u prirodi i obnavljaju se u celosti ili delimično. Na primer za Republiku Srbiju raspodela resursa obnovljivih izvora energije je sledeća:

– bioobnovljivi izvori (biomasa) (63%)
– energija malih vodotokova, (10 %)
– energija vetra, (5%)
– sunčeva energija, (17%)
– geotermalna energija. (~5%)

SOLARNA ENERGIJA

Solarna energija

Sunce predstavlja otvoreni fuzioni reaktor, koji u svakoj sekundi pretvori oko 600 miliona tona vodonika u helijum (protonsko-protonski lanac), pri čemu se oslobađa ogromna količina energije-solarne energije koja se šalje u svemir.

Od ukupno 3,8×1026 W koju Sunce zrači u svemir, Zemlja primi 1,75 ×1017 W. Oko 30% primljene energije Zemlja reflektuje natrag u svemir, oko 47% zadrži u vidu toplote, oko 23% ide na proces kruženja vode u prirodi dok se ostatak “potroši” na fotosintezu. Čak i fosilna goriva predstavljaju jedan vid akumulirane Sunčeve energije: nafta, gas, ugalj.

Zemlja dodija više energije od Sunca u toku samo jednog sata nego što ljudska populacija upotrebi za jednu godinu. Ukupna solarna energija apsorbovana u Zemljinoj atmosferi, okeanima i kopnu iznosi oko 3.850.000 EJ godišnje. Količina Sunčeve energije koja stiže na površinu planete je ogromna, tolika da je u jednoj godini dva puta veća od svih Zemljinih neobnovljivih izvora energenata.

ENERGIJA VETRA

Energija vetra

Vetar je horizontalno strujanje vazdušnih masa nastalo usled razlike temperature, odnosno prostorne razlike u vazdušnom pritisku. Vetar je posledica Sunčevog zračenja,tj. energija vetra je transformisani oblik sunčeve energije, a na njegove karakterisitke u velikoj meri utiču i geografski činioci.

Sva obnovljiva energija dolazi od sunca. Sunce prema Zemlji zrači 1015 kWh po kvadratnom metru. Oko 1 do 2 posto energije koja dolazi od sunca pretvara se u energiju vetra.

Postoje delovi Zemlje na kojima duvaju takozvani stalni (planetarni) vetrovi i na tim područjima je iskorištavanje energije vetra najisplativije. Dobre pozicije su obale oceana i pučina mora. Pučina se ističe kao najbolja pozicija zbog stalnosti vetrova, ali cene instalacije i transporta energije koče takvu eksploataciju. Kod pretvaranja kinetičke energije vetra u mehaničku energiju (okretanje osovine generatora) iskorištava se samo razlika brzine vetra na ulazu i na izlazu.

Kao dobre strane iskorišćavanja energije vetra ističu se visoka pouzdanost rada postrojenja, nema troškova za gorivo i nema zagađivanja okoline. Loše strane su visoki troškovi izgradnje i promenjivost brzine vetra (ne može se garantovati isporučivanje energije). Velike vetrenjače često se instaliraju u park vetrenjača i preko transformatora spajaju se na električnu mrežu.

Prema podacima Svetske asocijacije energije vetra-World Wind Energy Association (WWEA), kapacitet proizvodnje električne energije iz vetra je do Juna 2014. godine dostigao. 336,327 MW. 17613 MW snage je instlisano u prvoj polovini 2014. godine. Ovo proširenje je veće od onog u prvim polovinama 2012. i 2013. godine. Kapacitet je prvih šest meseci; na svetskom nivou, porastao za 5,5% i za 13,5% na godišnjem nivou (gledano od sredine 2013 do sredine 2014). Uporedno gledano u 2013. godini je rast bio niži i iznosio je 12,8%.

BIOENERGIJA I BIOGAS

Biogas postrojenje

Pod bio energijom se podrazumeva energija dobijena korišćenjem čvrstih, tečnih i gasovitih proizvoda biomase. Biomasa je biorazgradivi deo proizvoda, ostataka/nus produkta i otpadaka od poljoprivrede (uključujući i biljne i životinjske materije), šumarske i drvne industrije, kao i biorazgradivi delovi komunalnog i industrijskog otpada. Stoga proizvodi biomase se dele na:

  • Biogas – nusprodukti raspadanja organskih materija, najčešće na deponijama smeća, velikim gnojištima na farmama i sl., gde se može sigurno i efikasno sakupiti.
  • Biotečnosti – razna ulja ili alkoholi, kao supstituti klasičnih tekućih goriva, naročito pogodni za korišćenje u postojećim motorima s unutarnjim sagorevanjem – biodizel, etanol;
  • Čvrste, često nazivano samo biomasa – drvo, kora, drveni otpad, lišće, nedrvne stabljike – u raznim oblicima, uglavnom usitnjenim (čips, granule) ili pak kompaktirani (pelete, briketi) radi olakšane i mehanizovane manipulacije;

Biogas nastaje usled biološkog razlaganja različitih vrsta otpada biološkog porekla, na prvom mestu biomase i organskih materija čvrstog gradskog otpada. Biogas se obično sastoji od metana (približno 52,5 do 72,5% zapreminskih) i ugljen-dioksida, uz prisustvo i drugih jedinjenja. Osnovna komponenta biogasa je metan i njegov sadržaj direktno utiče na toplotnu vrednost gasa.

DEPONIJE

Prerada odpada sa deponija

Gradski čvrsti otpad sadrži značajan deo organske materije koje generišu različite gasovite produkte u uslovima kada je otpad odložen, zbijen i pokriven na deponijama. Anaerobne bakterije deluju u okruženju bez kiseonika, što dovodi do razlaganja organskih materijala i proizvodnje, pre svega ugljen-dioksida i metana. Ugljen-dioksid, koji je rastvorljiv u vodi, verovatno će migrirati van deponije spontanim prirodnim procesom. S druge strane, metan koji je manje rastvorljiv u vodi i lakši od vazduha, takođe će težiti da migrira iz deponije.